Reditelj Nikola Vukčević, redovni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti, od juče je državni sekretar za kulturu. Vukčević je izjavio da je prihvatio poziv u interesu struke i u javnom interesu, „da pokuša da pruži doprinos i bude dio novih rješenja”.
Procese koje namjerava da započne kao državni sekretar kulture nazvao je demokratizacijom kulture, sa ciljem, kako je rekao, „da im se svi skupa približimo na najkvalitetniji način”.
On je obećao da će podržati sve što je u dosadašnjoj institucionalnoj kulturi rađeno dobro, „da će podržavati pojedince i timove koji su ostvarivali rezultate, te projekte koji su se pokazali značajnim”. Ali, kako je naveo, s obzirom da poznaje procese i izazove umjetničke i kulturne scene Crne Gore, daće svoj puni doprinos u reformi naslijeđenog. Vukčević je ponovio da smatra preduslovima za svoj angažman da kancelarije resora kulture ostanu na Cetinju, da se budžet za kulturu poveća u granicama mogućeg i da konkursi za sva rukovodeća i mandatna mjesta u resoru i institucijama kulture postanu javni i transparentni, što do sada nije bio slučaj.
On je naveo da će njegove aktivnosti biti usmjerene na hitne, srednjoročne i dugoročne ciljeve i da će za svaki od tih ciljeva postaviti zahtjevne rokove.
– Hitnim tj. prioritetnim ciljevima, svakako smatram namjeru ublažavanja posljedica epidemije virusa korona u poslovima struke (u urgentnom i analitičkom dijalogu sa ciljnim grupama: reprezentativnim udruženjima i strukovnim udruženjima, predstavnicima javnih institucija i zainteresovanom stručnom javnošću - od stvaralaštva do kulturne baštine i kreativnih industrija), a zatim transparentne konkurse za upravljačka mjesta i projekte. Srednjoročni ciljevi će se odnositi na poboljšanje generalnih uslova za rad umjetnika preispitivanjem postojeće zakonske regulative reprezentativnih, umjetničkih i esnafskih udruženja spram regionalne i EU prakse, a sa ciljem kulturne demokratizacije – naveo je on. Kad su dugoročni ciljevi u pitanju, Vukčević je najavio uspostavljanje zahtjevnih kulturnih kriterijuma u nacionalnim okvirima, „počev od minimiziranja kiča i šunda (kroz zakonsku regulativu i poresku obradu) do ukupnog preispitivanja zakonske regulative, primjenu evropskih standarda i dobre svjetske prakse u kulturi. Najavio je evaluaciju postojećih javnih politika, strategija, programa, modela i institucionalnog okvira finansiranja i javnog interesa kulture u Crnoj Gori, jačanja kapaciteta za potrebama kulture osoba sa invaliditetom, kulture i potreba djece i mladih, kao i jačanja kadrovske politike.
Vukčević je na kraju svog obraćanja istakao da sav rad u interesu javnosti smatra mjerljivim, i pozvao građane da prate njegov budući rad kao državnog sekretara kulture.
– Da ga odmjerite, da nas kritikujete, da nam dajete predloge, komentare i sugestije i da se osjetite važnim i korisnim faktorom zbog kojeg sam se prihvatio ove dužnosti - da svi skupa radimo za građane Crne Gore i naš boljitak - zaključio je Vukčević.
Vukčević je sedam sezona bio umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica (2003-2010), u dva izborna mandata i bio umjetnički rukovodilac u više od 25 novopostavljenih projekata te pozorišne kuće. S.Ć.

---

Kultura može biti okosnica prosperiteta​
Vukčević je dodao da je kultura jedna od najpotentnijih grana našeg društva i „da se od nje može stvarati okosnica prosperiteta, a od svih kulturnih poslenika i umjetnika, naše najbolje reprezente, zadovoljne svojim statusom i mogućnostima”. I pored deficita i problema koji postoje u kulturi on je najavio da će potencirati šanse i mogućnosti s kojima Crna Gora svoju kulturu može valorizovati bolje, stvarati uslove u kojima postajemo zemlja svjesna punog kapaciteta blaga svoje kulture i širine različitosti, koja svoju kulturu čuva, razvija i cijeni, a da svi oni koji nam dolaze u Crnu Goru, dolaze i zbog kulture: „da je vide, da je čuju, da je osjete, da je pamte, da je požele – i da nas zbog nje, još više cijene i da nam se vraćaju”.


Iz biografije...
​Nikola Vukčević je diplomirao Režiju (film, pozorište, TV) na Akademiji umetnosti Novi Sad, u klasi prof. Vlatka Gilića 1998. godine, kao student generacije. Objavio je knjigu „Uticaj filma na pozorište novih formi”. Režirao je igrane filmove: „Pogled sa Ajfelovog tornja”, „Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa”. Pri kraju je petogodišnjeg rada na svom trećem filmu „Djeca”. Režirao je dokumentarnu TV seriju „Ulice i ljudi” i dokumentarac „Kana”. Autor je i namjenskih djela primijenjene FTV režije, svečane olimpijske ceremonije Igara malih zemalja Montenegro 2019. Sa teorijskog aspekta proučavao je rediteljsku multimedijalnost u XX vijeku: 1999-2001 (FDU Beograd, magistarske studije) i 2005-2010. (AU Novi Sad, doktorske studije). Oženjen je, otac dvoje djece.